modričaINFO za sve ljude dobre volje
Podsjetila je da je njemački ministar poljoprivrede obećao tehničku pomoć njemačke vlade, ali da iz BiH još nisu stigli prijedlozi.
“Nažalost, ništa se nije desilo. Nikakve konkretne želje od strane BiH nismo dobili ni u vezi sa savjetima, ni u vezi sa tehničkom pomoći”, izjavila je ona.
NN: Vide li se efekti nakon što je BiH podnijela aplikaciju za članstvo u EU? Da li možda njemački privrednici pokazuju bar malo veći interes?
Homan: U ovoj godini značajno je porastao interes za investiranje u BiH. Jedan važan razlog je podnošenje aplikacije za članstvo u EU. To je signal investitorima da u zemlji počinje proces reformi koji će dovesti do prilagođavanja strukture kroz koju će se učvrstiti to da investicije u zemlji budu sigurne. Imali smo tri veoma visoke privredne delegacije, a bile su i u Banjaluci. Oni su se sreli sa preduzetnicima i udruženjima i gledali gdje su mogućnosti za investiranje. Većina njih su mala i srednja preduzeća, što savršeno pristaje strukturi privrede u BiH u kojoj su većina takva preduzeća, recimo dobavljači za automobilsku industriju, proizvođači u drvnom sektoru, poljoprivrednici itd. Mi već imamo 250 preduzeća u BiH koja ili imaju svoje pogone ili investicije u BiH. Mislim da je to veoma veliki broj, mnogo je tu radnih mjesta otvoreno od strane njemačkih preduzeća.
NN: I to je sve posljedica napretka na putu prema EU…?
Homan: Ne baš sve, neki su ovdje prisutni već 25 godina ili duže. Ali interes definitivno raste. Dobijamo sve veći broj upita privrednika o tome kakvi su izgledi za investiranje, mogu li se naći dobavljači. Pojavio se interesantan trend – sve više njemačkih investitora se vraća iz Azije. Oni sada traže gdje mogu investirati. I to je velika šansa za BiH. A neophodan uslov za to je da u BiH postoje strukture. Od svih pitanja koja nam postavljaju, dva su na vrhu liste: Postoji li u BiH sektor s kojim možemo uspostaviti partnerstvo, te kakva je pravna sigurnost i ima li korupcije?
NN: Pitaju li o političkoj situaciji? Znamo da nije baš stabilno ovdje…
Homan: Sve se svede na pitanje “mogu li ovdje investirati”. Njih zanima koje su konkretne prepreke koje moraju savladati ako žele investirati. Drugo pitanje je o iskustvima njemačkih preduzeća koja su ovdje prisutna odranije. Zanimaju ih detalji koji su specifični za BiH – kakav je kvalitet pravne države, koje su procedure pri registraciji preduzeća, pa do pitanja, recimo, šta u slučaju spora sa partnerima, mogu li se uzdati u pravni sistem koji će omogućiti efektivno donošenje sudske odluke. To je ono što njih interesuje, a ne kakva je politička situacija. To se svede na pitanje mogu li ja u BiH slobodno poslovati ili ne.
NN: Njemačka je obećala pomoć našim poljoprivrednicima u saradnji sa Svjetskom bankom zbog posljedica prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Šta se s tim desilo?
Homan: Dogovoreno je da Svjetska banka izradi studiju koja bi pokazala koje će biti konkretne posljedice nakon stupanja SSP-a na snagu. Kada je njemački savezni ministar za poljoprivredu i prehranu Kristijan Šmit posjetio BiH, ponuđeno je da nam se kaže gdje su konkretne potrebe gdje možemo pomoći. Onda je u novembru uslijedila posjeta delegacije iz RS, FBiH i državnih vlasti BiH našem ministarstvu poljoprivrede, a prisutna je bila i pokrajinska privredna komora iz Bavarske. Pitanje je bilo šta možemo uraditi u pogledu savjeta i tehničke podrške. Problem je što bh. strana još nije dostavila konkretne potrebe. Onda smo rekli, OK, evo vam još vremena do 25. novembra, do sastanka u Crnoj Gori, gdje ćete nam moći prezentovati šta je vama potrebno iz ponude koju smo vam pokazali. Nažalost, ništa se nije desilo. Nikakve konkretne želje od strane BiH nismo dobili ni u vezi sa savjetima, ni u vezi sa tehničkom pomoći.
NN: Znači li da je ponuda sada istekla ili se možemo naknadno javiti?
Homan: Nije istekla, BiH neka nam kaže šta konkretno treba. Postoje projekti koji se već sprovode u cijeloj zemlji. Recimo, pomažemo udruživanju poljoprivrednika kako bi zajedno lakše našli tržišta. Trgovac prehrambenim proizvodima ne može posjetiti svakog seljaka pojedinačno, lakše je svima kad se poljoprivrednici udruže. Mi nemamo ponuda te vrste od bh. strane. Važno je naglasiti da mi nudimo tehničku pomoć. Ministar Šmit je jasno rekao svima njima da se ovdje ne radi o novčanoj pomoći, neće biti nikakvih finansijskih isplata. EU je za te namjene na raspolaganje stavila više od stotinu miliona evra. Ovaj novac će biti isporučen čim se napravi zajednička poljoprivredna strategija u BiH. To konkretno znači da entiteti RS i FBiH treba da imaju svoje strategije koje će se pretočiti onda u državnu poljoprivrednu strategiju. Novac iz IPA fondova čeka, samo nam je potrebna strategija. Važno je reći da u BiH postoji mnogo poljoprivrednika koji su odavno na evropskom tržištu. Danas (ponedjeljak) sam se informisala o jednom takvom projektu “ProLocal”, koji ima za cilj analizirati kakva vrsta poljoprivrednih proizvoda je tražena na evropskim tržištima i koji od njih se ovdje mogu proizvoditi. Klasični primjer je “Kuehne” sa krastavcima. “Kuehne” koristi vaše krastavce. Onda vaše šljive. One su tako dobre da su na našem tržištu jako tražene. Naši prehrambeni proizvođači hoće vaše šljive. Takvih primjera ima još mnogo.
NN: I onda, kad naše službe ništa ne urade, mladi vide da nema vizije, da nemaju perspektivu, pa onda odlaze u vašu ambasadu po vize da nađu posao u Njemačkoj…
Homan: Mislim da u BiH postoji vizija, samo što je problem koliko je vremena potrebno da se ona ostvari, odnosno koliko se aktivno ljudi angažuju za njeno ostvarivanje. Kada bi se Reformska agenda brzo sprovela, imali bismo potpuno drugačiju BiH zato što bi socijalno-ekonomske reforme otvorile prostor za te ljude koji razmišljaju da odu. Problem sa BiH je što sve toliko dugo traje. A kada se pojave nestrpljenje i frustracija, ljudi počinju tragati za nekim izlazom. To je opasnost koje smo mi i te kako svjesni. Zato se Reformska agenda mora odmah i dosljedno sprovesti. Ako nastavimo to sprovoditi narednih 20 godina, kada završimo, svi će otići. Za ovu zemlju nema veće opasnosti od toga da je ljudi masovno napuste, i to najaktivniji dio stanovništva, odnosno ljudi koji rade, odgajaju djecu, plaćaju poreze i time finansiraju sistem. Njemačka će vam pomoći, neće ostati po strani. Mi ćemo pratiti politički proces i biti vaš pozitivan kritičar.
Izvor: Nezavisne novine
