modričaINFO za sve ljude dobre volje
Na upravo proteklom sajmu hrane u Moskvi je učinjen još jedan važan korak u naporima da se suštinski poveća srpske izvoz na rusko tržište, na kome je nakon uvođenja zabrane za europske tvrtke, ostao ogroman upražnjeni prostor koji naprosto vapi za gotovo svim prehrambenim proizvodima, a pogotovo za onima iz Srbije, što nesumnjivo predstavlja šansu za sklapanje mnoštva unosnih poslova.
Dakle, na 23. Međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda, koji je u glavnom gradu Rusije održan pod službenim nazivom “Svijet hrane – 2014”, na kome je svoju produkciju predstavilo 1600 izlagača iz stotinjak zemalja svijeta, bile su prisutne i 22 tvrtke iz Srbije, koje su po riječima srpskog ministrice poljoprivrede Snežane Bogosavljević-Bošković, već na početku privukle veliku pozornost posjetitelja, “što treba iskoristiti u pravcu jačanja naše ekonomije”, a također je naglasila i to da je moskovski sajam iznimno važan zato što predstavlja mogućnost jačanja gospodarskih veza kroz razmjenu kontakata, znanja i iskustava.
Inače, značaj ove manifestacije se između ostalog vidi i po tome što je na njoj bio prisutan još jedan član srpske vlade, odnosno ministar gospodarstva Željko Sertić, koji je podvukao da “Srbija nikada do sada nije bila ovako predstavljena na jednom sajmu kako je to urađeno sada u Moskvi “, i dodao da je cilj Srbije povećanje kapaciteta i poticanje izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na rusko i ostala tržišta diljem svijeta. Međutim, da podmirivanje makar malog dijela ogromnog ruskog tržišta neće biti nimalo lak zadatak, potvrdilo je njegovo zapažanje da se već na samom početku sajma u Moskvi pokazalo da potražnja nadilazi trenutne srpski proizvodne kapacitete.
Drugim riječima, to znači da Srbija doslovno nije u mogućnosti isporučiti onoliko mnogo robe, koliko su kupci u Rusiji već u ovom času spremni kupiti. Naravno, pri tom se odmah postavlja pitanje – što je u Srbiji potrebno učiniti da bi se znatno povećale proizvodne mogućnosti, da bi se potom srpsku proizvodi u velikim količinama mogli ubacivati u otvorene čeljusti gladnog ruskog tržišta, koje je spremno da proguta sve što se u njih ubaci? Elementarna logika nalaže da bi domaćim proizvođačima pomogle razne državne mjere, ali to je upravo ono što je Europska unija na vrlo izravan način zabranila Srbiji, kada ju je nedavno upozorila da se uzdrži od novih izvoznih poticaja, kredita i jamstava u svrhu povećanja izvoza na rusko tržište, čime joj je zapravo oduzela mogućnost da izvuče punu ekonomsku korist iz postojeće situacije i ostvari velike prihode.
Pa ipak, posljednji podaci govore da je izvoz srpske poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusku Federaciju u prvoj polovici ove godine veći za skoro 70 posto u odnosu na prošlu godinu, što ulijeva nadu u mogućnost još mnogo većeg izvoza. U svakom slučaju, ovaj 23. Međunarodni sajam prehrambenih proizvoda u Moskvi, na kome je dvadesetak domaćih kompanija bilo zasuto ponudama za buduću poslovnu suradnju, predstavlja put u dobrom smjeru, jer to znači da srpski hrana na rafovima ruskih supermarketa unatoč svemu postaje uobičajena i sve češća pojava.
Izvor: Glas Rusije
