modričaINFO za sve ljude dobre volje
MINSK – Četvoro lidera uspjelo je da se tokom maratonskog sastanka u Minsku, započetog u srijedu, dogovori o najvažnijim pitanjima, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
“Kijev odbija da pregovara sa samoproglašenim republikama u Donjecku i Lugansku”, rekao je Putin i dodao da učesnici razgovora još nisu postigli dogovor o dokumentu o ukrajinskom pomirenju, prenio je “Sputnjik”.
“Ovo je bila najbolja noć u mom životu. Ali i jutro je bilo dobro, bez obzira na sve teškoće u pregovaračkom procesu i postigli smo dogovor o jednoj važnoj stvari”, rekao je Putin.
U posebnom saopštenju, koje je objavio Kremlj, navedeno je da su se lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine dogovorili da održavaju redovne sastanke kako bi osigurali sprovođenje sporazuma iz Minska, kao i da poštuju ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.
Francuski predsjednik Fransoa Oland izjavio je da je postignut sveobuhvatan sporazum o prekidu vatre, ali da predstoji još mnogo posla do postizanja političkog rješenja ukrajinske krize.
On je ocijenio da postoji realna šansa za poboljšanje situacije u Ukrajini i da će zajedno sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel i Petrom Porošenkom zatražiti od EU da podrži sporazum iz Minska, prenio je Rojters.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je rekao je da u potpisanom dokumentu postoji obaveza da se sve strane vojske povuku sa ukrajinske teritorije i da će svi taoci biti pušteni u narednih 19 dana.
On je ponovio pred novinarima da su “različiti neprihvatljivi prijedlozi” bili dostavljeni ukrajinskoj strani tokom razgovora.
Porošenko je rekao da je postignut sporazum o oslobađanju ukrajinskog vojnog pilota Nadije Savčenko, koja se nalazi u ruskom pritvoru pod optužbom da je umiješana u minobacački napad u kojem su u Ukrajini ubijena dva ruska novinara.
Portparol njemačke vlade Štefan Zajbert saopštio je da postoji nada poslije 17 sati pregovora i dogovora iz Minska. On je u kratkoj poruci na Tnjitteru rekao da poslije prekida vatre u ponoć, 15. februara, treba da uslijedi povlačenje teškog naoružanja.
Dokument
Televizija “Russia Today” objavila je na svom nalogu na Tnjitteru dokument za koji navodi da je nacrt primjene Sporazuma iz Minska (pogledajte u Galeriji).
Prve tri tačke su:
- Primirje;
- Uklanjanje teškog naoružanja;
- Nadgledanje OEBS-a pomoću satelita i dronova.
Prema usvojenom dokumentu, sve strane naoružane grupe, vojna oprema i plaćenici treba da napuste Ukrajinu pod kontrolom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju /OEBS/, prenio je “Sputnjik”.
Pored toga, sporazum iz Minska poziva na razoružavanje svih ilegalnih grupa u Ukrajini.
Ustavna reforma u Ukrajini mora biti dovršena do kraja 2015, a treba razmotriti i decentralizaciju, navodi se u dokumentu.
U tekstu se poziva na usvajanje zakona o specijalnom statusu jugoistočnih regiona Donjecka i Luganska. Ukrajinski parlament mora usvojiti prijedlog zakona o specijalnom statusu Donbasa u roku od 30 dana, navodi se u dokumentu.
Predviđeno je i da rad bankarskog sistema u ovom regionu bude obnovljen.
U roku od pet dana poslije povlačenja trupa treba da uslijedi razmjena zarobljenika po principu “svi za sve”, jedna je od stavki dokumenta.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će teško naoružanje ukrajinske vojske biti povučeno sa današnje linije kontakta, a naoružanje milicije iz Donbasa u odnosu na liniju koja je precizirana u sporazumima iz Minska od 19. septembra prošle godine.
Merkel: Putin uticao na proruske borce
Njemački kancelar Angela Merkel rekla je danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio pritisak na proruske borce na istoku Ukrajine da prihvate prekid vatre, koji predstavlja “tračak nade” u cilju okončanja krvoprolića.
Tokom maratonskih pregovora u Minsku ukrajinski predsjednik Petro Porošenko “učinio je sve što je mogao da se postigne primirje i okonča krvoproliće”, rekla je Merkelova.
Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer rekao je da postignuti sporazum lidera Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske za Ukrajinu ne prestavlja sve ono čemu se Njemačka nadala, ali je to ipak prijeko potreban korak dalje od nasilja i u pravcu političkog rješenja.
“Najvažnija stvar je da su Moskva i Kijev postigli dogovor o prekidu vatre. Pojačali smo sporazume iz Minska od prošlog septembra”, rekao je Štajnmajer.
On je dodao da za neke to neće biti dovoljno.
“Mi smo se, takođe, nadali nečemu većem, ali oko ovoga su se predsjednici Rusije i Ukrajine saglasili”, rekao je on.
On je rekao da su razgovori bili izuzetno teški, dodajući da se nada da su obje strane pregovarale u dobroj vnamjeri i da će se uzdržati od bilo kakve aktivnosti koja bi mogla da ugrozi prekid vatre.
Analitičari: Putin dobio ono što je htio
Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je u Minsku ono što je i želio – Ukrajina će dati specijalni status za proruske regone, a Kijev u dogledno vrijeme neće ulaziti u NATO – procjenjuju analitički portali. Ukrajinska Rada /Duma/, prema potpisanom dokumentu, do kraja 2015. godine treba da definiše poseban status ruskih regiona, da bi Ukrajina mogla da obnovi grancu prema Rusiji.
Analitičari ocjenjuju da se podrazumjeva da će regioni dobiti veoma velika ovlaštenja, kao protivuslugu za ostanak Ukrajine u sadašnjim granicama.
Krim uopšpte nije bio predmet razgovora, što je znak da je ta priča za Rusiju, ali i za Zapad, u suštini, završena.
Primirje stupa na snagu 15. ferbuara u ponoć, 14 dana će trajati povlačenje teškog naoružanja, a OEBS će nagdledati razoružavanje pripadnika paravojnih formacija i dobrovoljaca.
U slučaju da dođe do miniranja dogovora, šanse za nove sporazume nisu velike.
Šef samoproglašene Donjecke narodne republike Aleksandar Zaharčenko najavio da u slučaju kršenja potpisanih minskih dogovora – “novih memoranduma neće biti”.
Analitički portali procjenjuju da će ukrajinski predsjenik Porošenko moći da se pohvali da je sačuvao vanjske granice.
Ipak, pripadnci ukrajnske desnice teško će “progutati” specijalni status za proruske regione i odustajanje od članstva u NATO, uz činjenicu da je Krim – izgubljen.
Izvor: Glas Srpske
