Naš sugrađanin Denis Aljić dostavio nam je link na njegov najnoviji video klip postavljen na YouTube a pod nazivom “Dobor kula (Fortress Dobor)”.
Denis ima neobičan hobi a to je da snima ovakve video klipove i do sada je snimio veliki broj istorijskih znamenitosti širom Bosne i Hercegovine.
Na naše pitanje kojim povodom i razlogom snima ovakve video klipove, kratko je odgovorio:
– Uglavnom misija mi je da obiđem sve tvrđave i stare gradove u BiH i da za svaku od njih napravim ovako jedan klip. Pored toga što želim pokazati kakve stare gradove imamo, želio bih da narod više obilazi, poštuje i čuva ova nacionalna blaga, pa nadam se da to mogu uspjeti kroz moje klipove.
Ovaj odlični video između ostalog pokazuje u kakvom ste trenutnom stanju nalazi Dobor kula. Sve je zaraslo i teško je pristupačno pa i najsmjeliji bi se dvoumili na obilazak a kamoli neki zalutali turista.
Stoga postavljajući ovu objavu i video htjeli smo inicirati konkretnu akciju na uređenju lokaliteta Dobor kula. Modričani su se u zadnje vrijeme iskazali u raznim akcijama na uređenju svoje okoline pa je očekivati da će se neka društva, udruženje, organizacije ili aktivniji pojedinci prihvatiti tog posla i organizovati radnu akciju uređenja ove lokacije.
Vjerujemo da bi tada i sponzori pa čak i Opština Modriča imali konkretnu priliku da podrže takvu akciju.
Pa, nadamo se da ćemo moći uskoro i objaviti prilog o akciji uređenja lokaliteta Dobor kula.
Potrebno je samo malo dobre volje…
Autor: Zlatko Huravik / modričainfo
Dobor je srednjevjekovni utvrđeni grad u donjem toku rijeke Bosne sjeverno od Doboja, u blizini Modriče na izlazu tjesnaca između planina Trebave i Vučijaka. Nalazio se na teritoriji srednjovjekovne župe Nenavište, oblast Usora. Podigao ga je 1387. godine hrvatski ban Ivaniš Horvat, na temeljima još starije tvrđave iz XIII vijeka, da bi poslužio kao oslonac pri upadima u Slavoniju i Mačvu. Mađarski kralj Žigmund Luksemburški zauzeo ga je 1394. godine i zapalio, dok je gušio pobunu neposlušne vlastele. Iz tog pohoda je njegova povelja pisana 15. jula 1394. in descensu nostro campestri sub castro Dobor vocato (u vojnom kampu pod gradom zvanim Dobor). Zbog važnog položaja, kralj ubrzo ga je obnovio. Dva dokumenta datirana 26. maja i 5. juna 1408. dokazuju Žigmundovo prisustvo u Dobru. Pred Doborom Žigmund porazio je u jesen 1408. Godine Tvrtka II, te zarobio i pogubio u masakru 171 bosanskog plemića. U novom ratu 1415. godine porazom od Osmanlija kod Makljenovca (Doboj), Sigismund se povukao iz Bosne u kojoj je izgubio Usoru i Soli i više se nije jače uplitao u bosanske prilike. Od 1463. do 1536., prema dokumentima iz 1499., 1528. i 1536. godine, Dobor je bio pod vlašću ugarsko-hrvatskih velikaša od kojih su u njemu najduže vladali slavonski plemići Berislavići (koji se prvi puta pominju 1470. godine kao comes perpetuus de Dobor. Dobor je bio u okviru Srebreničke banovine i dijelio sudbinu ostalih utvrđenja, a to se uglavnom odnosi na pomanjkanje sredstava za odbranu grada. Pod Turcima, koji su ga zauzeli 1536. imao je stalnu posadu od 40 vojnika. Grad je pripojen Bosanskom sandžaku i Brodskom kadiluku. Prvi poznati dizdar Dobora bio je Muhjudin aga do 1587. godine. Naslijedio ga je njegov sin Jusuf-aga, koji je tu dužnost vršio do 1610. godine. Njega je naslijedio njegov sin Aga Dede, učen čovjek koji se rodio u Doboru, i ostavio njegov opis. U njegovom djelu koje je nastalo 1622-1623. godine navedena su imena svih dizdara od 1536. do 1623. godine. Godine 1716. preoteli su ga Austrijanci. Požarevačkim mirom 1718. vraćen je Turskoj, ali je napušten kao utvrđenje. Zamijenila ga je Derventa. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Projekat „Evropa postaje lokalna“ je evropska platforma za saradnju za razvoj kvaliteta u lokalnom radu sa mladima kroz zagovaranje, razmjenu znanja, vršnjačko učenje i umrežavanje. Strateško partnerstvo u području mladih ...
modričaINFO za sve ljude dobre volje
